U radu su teorijski objašnjeni mortovi, sastavnice morta, vrste mortova, ispitivanja mortova i primjena pepela biomase u mortovima. U eksperimentalnom dijelu rada zamiješano je sedam različitih mješavina morta.Mješavinama su se ispunili kalupi u obliku prizma te su se nakon 24 h izvadili i potopili u vodu na 28 dana. Relevantni je cementni mort. Kod triju mješavina dio volumena cementa sezamijenio pepelom ljuski sjemenki suncokreta sa ekonomajzera i to za 5%, 10% i 15% dok se kod ostale 3 mješavine dio volumena cementa zamijenio letećim pepelom ljuski sjemenki suncokreta u istim postotcima. Nakon 28 dana prizme se vlačno i tlačno ispituju, očitava se sila potrebna za slom prizme. Ukupno je 21 prizma izložena vlačnom ispitivanju i 42 polovice prizmi izložene tlačnom ispitivanju. Odredile su se vlačne i tlačne čvrstoće te su se radile usporedbe mortova prema relevantnom cementom mortu. U svježem stanju se konzistencija smanjuje sa povećanjem udjela pepela u mješavini. Također se smanjuje i udio pora. Iz ispitivanja se vidi da je cementom mortu najsličniji mort kojemu se 5% cementa zamijenilo pepelom sa ekonomajzera, vlačna i tlačna čvrstoća su mu pale za 5%. Kod ostalih mortova su čvrstoće opale izraženije. . .