U radu je opisano kako nastaju kisele kiše, uzroci njihovog nastanka, posljedice djelovanja kiselih kiša na tlo, vodene ekosustave, ljudsko zdravlje te na građevine i druga kulturna dobra s primjerima pogođenih građevina i skulptura iz svijeta i Hrvatske. Iz same definicije vidljivo je kako su kisele kiše zapravo posljedica ljudskog djelovanja. O kiselosti voda određenih područja prvi put se govori još 1920.godine u Norveškoj. Tek se tridesetak godina poslije počinje pretpostavljati veza između kiselih voda i pH oborina. Od tada pa do danas pronađen je niz negativnih posljedica kiselih kiša. U Hrvatskoj onečišćenje zraka i oborina prati Državni hidrometeorološki zavod od 1971. godine. Ne postoji jednostavan odgovor na to kako spriječiti kisele kiše, no ono na čemu svakako treba raditi je: proširiti znanje o kiselim kišama, odrediti osjetljivost na zakiseljavanje, monitoring kemijskog sastava oborina i voda, neutralizacija, kontrola emisije i dušikovog oksida, itd.