Produktivnost je već desetljećima trn u oku građevinarstva. Možda se u zadnje vrijeme uzdignula, no bila je ogroman problem te glavna tema rasprava mnogih izvještaja i studija u posljednjih 50 godina. Bez obzira na trud akademika, političara i predvodnika industrije; utisak većine ljudi, a i izrađenih statistika pokazuje da je građevinarstvo tek malo produktivnije danas, nego što je bilo prije mnogo godina. Postavljaju nam se tri izazovna pitanja zbog čega toliki trud nije potaknuo radikalnu promjenu. o Varaju li nas statistike i izvješća ? o Postoji li nešto unutar građevinarstva zbog čega je neizbježna slaba produktivnost ? o Postoje li temeljne barijere koje koče napredak ? Ovo izvješće traži odgovore na postavljena pitanja. Nadalje, sugerira potrebu da se sagleda mnogo šira slika od onoga što pokušavamo postići povečanjem građevinske produktivnosti. Naj bitnije, sugerira da ukoliko smo ozbiljni oko poboljšanja produktivnosti, moramo promisliti i osloviti temelje koji motiviraju ljude i posao unutar industrije. U suštini, skupljeni dokazi sugeriraju barem djelomične odgovore na tri ključna pitanja postavljena ranije. Prvo, možda dobivamo krivi utisak iz statistika. Kada začujemo "građevinska produktivnost" vjerojatno mislimo na produktivnost izgradnje građevina. To je pogrešno. Vrijednost dizajna, materijala i dijelova, te večina postrojenja i strojeva korištenih na gradilištu nisu ubrojeni. Također, upitno je koliko su mjerenja koja vidimo zaslužna za poboljšanja u kvaliteti ili u tom slučaju, manji broj smrti na gradilištu.Na način na koji su statistike struktuirane, moguće je smanjiti produktivnost gradilišta, a istovremeno povisiti produktivnost kojom je građevina izgrađena. Ovo ne čini statistike bespotrebnima. Mi samo trebamo znati što one znače, te što nam govore. U istom smijeru, ovo izvješće se bori za statistike koje će nas bolje vodit u boljem smjeru. Drugo, čini se da je put kojim je krenula građevinska produktivnost do neke granice neizbježan. U većini najrazvijenijih zemalja je rast produktivnosti spor. Da se radi o globalnom problemu sugerira i činjenica da se poteškoče poboljšanja produktivnosti kriju u samoj industriji, a ne u zemlji kao pojedincu. Treće, čini se da postoje goleme barijere koje blokiraju put rasta produktivnosti. Činjenica da smo godinama znali kako poboljšati produktivnost građevinarstva, barem u teoriji, sugerira se kako postoje problemi u dubini industrije koji onemogućuju napredak. Naše ankete su suglasne s mnogo odredbi koje bi trebale poboljšati građevinsku produktivnost. Kreatori odredbi i industrija oboje imaju sličan pogled na situaciju kao i do sada, pa se moramo zapitati zašto se čini da se poboljšanja ne vide. Protivno stvarima koje zaustavljaju napredak, izvješće koje je u ovom radu prevedeno kao izvor sugerira da je većinu napora potrebno usmjeriti u građevinarstvo, kako bi se postigao održivi razvoj. Ključan je dio šira ekonomija i vitalnost za poboljšanje produktivnosti. Ovaj izvještaj ističe da; iako je važno poboljšati produktivnost tijekom izgradnje, za zemlju je pozitivan učinak zanemariv ako to znači ugrožavanje učinkovitosti zgrada i infrastrukture koje su stvorili. Dakle, u traženju načina za uklanjanje barijera na putu porasta produktivnosti, potreban je holistički pristup koji se fokusira ne samo na produktivniju izgradnju, već koji donosi šire pogodnosti produktivnosti koje proizlaze iz stvaranja boljeg i funkcionalnijeg okruženja. Potrebne su temeljne promjene u poslovnom okruženju koje bi potaknule, ne samo napredne tvrtke, već i sve ostale. U skladu sa stavovima izraženim od nekih stručnjaka industrije, ovo izvješće tvrdi da su potrebni novi poslovni modeli – modeli koji iznutra potiču tvrtke koji poboljšavaju produktivnost kroz stvaranje veće vrijednosti. To će zahtijevati određen trud od kreatora politike, koji trebaju osigurati okvir koji će potaknuti takav pomak u pristupu unutar građevinarstva. Loša produktivnost građevinskih radnika je jedan od uzroka troškova i prekoračenja rokova u građevinskim projektima. Građevina je radno intenzivna industrija. Ovaj rad se fokusira na produktivnost rada u građevinarstvu. Ono obuhvaća definicije produktivnosti rada, aspekte i čimbenike koji utječu na gradnju. Glavni rezultat iz literature je da ne postoji standardna definicija produktivnosti.