Sve veća i češća potreba za obranom od poplave, pri kontinuiranom praćenju oborina i stanja u slivovima, konstantno traže nova rješenja u obliku gradnje novih hidrotehničkih građevina. U uvodu ovog rada opisano je predmetno područje Varaždinske županije sa svojim društvenim i zemljopisnim značajkama, te problematikom u hidrološkom pogledu. Nadalje su opisani slivovi velikih rijeka, (Drava, Plitvica, Bednja i Lonja) te njihova problematika. U glavnom dijelu opisan je projekt izgradnje retencije s pripadajućom branom s razinom obrade nešto nižom od potrebne za ishođenje lokacijske dozvole. Projekt se sastoji od hidrološkog i hidrauličkog proračuna. Hidrološki proračun je napravljen na temelju oborina i fizičkih karakteristika sliva. Korišten je matematički model HEC-HMS 4.0. (Hydrolgic Engineering Center - Hydrologic Modeling System) koji je jedan od nekoliko široko primjenljivih programa u svijetu namijenjenih modeliranju odnosa oborina - otjecanje. Kako se situacija u slivovima može brzo promijeniti, uslijed klimatskih promjena, požara, sječe šume i drugo, htjelo se pokazati na obrađenom primjeru da postojeće stanje u slivu Bednje, u 100 god. povratnom periodu , a pogotovo 1000 god. povratnom periodu ne bi bilo zadovoljavajuće. Zbog toga se pristupilo analizi promjene okolnosti uspostavljenog sustava, odnosno promjeni CN broja u određenim podslivovima. Na kraju su dani rezultati pretpostavke promjene otjecanja u navedenim podslivovima,te njihova usporedba s polaznim stanjem.