Strujanje u otvorenim koritima znači da su kapljevine duž toka izložene atmosferskom tlaku. Presjeci otvorenih korita mogu biti različiti a glavna podjela svodi se na ona s jednostavnim i sa složenim poprečnim presjekom. Ukoliko je presjek korita konstantan duž čitave dionice ono se naziva prizmatičnim koritom i strujanje u takvom koritu naziva se jednoliko strujanje. Prilikom strujanja u koritu javljaju se sile otpora stijenki zbog kojih dolazimo do problema razdiobe brzina i određivanje srednje profilske brzine, što rješavamo uvođenjem koeficijenta kinetičke raspodjele, Coriollisovog broja 𝛼. Količina vode koja proteče poprečnim presjekom u jedinici vremena naziva se protok i on ovisi o površini samog presjeka i brzini kojom voda teče. Za neki presjek moguće je izraditi protučnu krivulju ako za nekoliko različitih dubina izračunamo pripadajuće protoke i taj odnos prikažemo grafički. Također, voda koja protječe kroz poprečni presjek ima i nekakvu energiju koju prikazujemo kao visinu mjerenu od najniže točke, dna i možemo ju podijeliti na potencijalnu koja ovisi o silama gravitacije i kinetičku koja ovisi o brzini tečenja. Zbroj oba dijela naziva se specifična energija presjeka. Grafički prikaz specifične energije se radi za jedan odabrani protok i daje krivulju koja ima minimum energije za neku kritičnu dubinu koja određuje granicu između silovitog i mirnog strujanja. Kriterij za analitičko određivanje kritične dubine je Froudeov broj. Složeni presjeci daju karakteristične rezultate i izglede grafičkih prikaza protoka i energije.