Pojam održavanja možemo prikazati kao skup zadataka međusobno povezanih s ciljem pravilnog funkcioniranja cjelokupnog sustava. Najvažniji koraci u provedbi održavanja sustava možemo podijeliti u nekoliko kategorija kao što su: osiguranje opreme, koja nadalje omogućuje sposobnost i učinkovitost proizvodnje, osiguranje samog postrojenja, osiguranje ljudske dobrobiti, te osiguranje sigurnosti. Pravilno i pravovremeno održavanje smanjuje pritisak proizvodnje i cjelokupnog radnog sustava, smanjuje rizik prekida radova, te osigurava određeni vijek trajanja postrojenja. Bez redovite kontrole i održavanja strojevi često završe u opasnom stanju koje može naštetiti ne samo proizvodnji već i radnoj snazi. Opasnosti vezane za održavanje možemo podijeliti u slijedeće kategorije: 1. Opasnosti koje nastaju za vrijeme održavanja, kao što su visoko opterećenje pod pritiskom proizvodnje, nemogućnost pridržavanja traženih procedura, nedostatak vještina i stručnosti, nedostatak rezervnih dijelova 2. Opasnosti uzrokovane neispravnim održavanjem, kada se održavanje ne obavlja na odgovarajući način 3. Opasnosti uzrokovane nedostatkom održavanja, najčešće kada je izbjegnuta redovita kontrola Na samu organizaciju održavanja mogu utjecati i čimbenici poput vrste posla, visoke tehnologije ili proizvodnje, postavljanje ciljeva, struktura organizacije, raspon odgovornosti. Odgovornost održavanja je pružiti pravilnu uslugu u svrhu postizanja ciljeva organizacije. Razlikujemo nekoliko organizacijskih struktura održavanja kao što su: centralizirano održavanje, decentralizirano održavanje i matrična struktura, od kojih svaka ima svoje prednosti i mane, a sami izbor ovisi o poslovnoj politici. Planiranje samog održavanja je vremenski proces s kojim omogućavamo normalni rad i funkcioniranje postrojenja tako što se osigurava obavljanje zadataka u pravo vrijeme s pravim postupkom i pravom radnom snagom, kako ne bi dolazilo do nepotrebnih zaostataka ili prekida. Kako bi učinkovitost održavanja napredovala potrebno je i praćenje trendova, prilagoditi se promjenama, te optimalno koristiti resurse poduzeća. Kontrolom održavanja omogućujemo pouzdanost opreme a samim time i optimalnom iskorištavanju resursa. Kako bi kontrola održavanja bila što učinkovitija i vremenski pogodnija, razvijen je i sustav radnih naloga, odnosno dokumenata koji točno definiraju tijek obrade, a koji omogućuju, planiranje, izvršavanje i kontroliranje rada održavanja. Takvo učinkovito planiranje omogućuje organizaciji neprekidan rad, a samim time i smanjenje troškova. Pod troškove podrazumijevamo rezervne dijelove, sam rad održavanja, te usluge pomoćnih djelatnosti. Spomenuta ABC metoda izračuna troškova nam omogućuje pouzdan izračun troškova te bolje razumijevanje strukture troškova.