Diplomskim radom dano je idejno rješenje regulacije rijeke Vučice od rkm 0+000 do rkm 17+150. Ulazni podaci o vodostajima i protocima su preuzeti sa vodomjernih postaja u Belišću i Osijeku za razdoblje od 1989. do 2019. godine, sa vodomjerne postaje Marjančaci za razdoblje od 2008. do 2018. godine te sa vodomjerne postaje Kapelna za razdoblje od 1990 do 2012. godine. Hidrološka analiza sliva Vučice započinje analizom vjerojatnosti maksimalnih vodostaja i protoka različitih povratnih razdoblja, analizom srednjih voda SV i analizom najnižih niskih voda NNV. Analize vjerojatnosti maksimalnih godišnjih vodostaja i protoka provedene su koristeći empirijske teorijske funkcije raspodjele vjerojatnosti. Za odabir najbolje prilagodbe empirijskom raspodjelom analizirane su sljedeće teorijske funkcije vjerojatnosti: Gauss, Galton, Pearson 3, log-Pearson 3 i Gumbel za različita povratna razdoblja od 2, 5, 10, 25, 50, 100 i 1000 godina. Korištenjem rezultata funkcija koje se prema rezultatima testiranja najbolje prilagođavaju empirijskog raspodjeli dobiva se veća sigurnost regulacije na zadanoj dionici. Testiranje slaganja empirijske i navedenih teorijskih funkcija raspodjele provedene su pomoću Kolmogorov-Smirnov i HI-2 statističkog testa. Nakon utvrđivanja najprikladnije funkcije distribucije kod analize maksimalnih godišnjih voda i utvrđivanja karakterističnih vrijednosti srednjih voda SV i najnižih niskih voda NNV slijedi postavljanje modela. Modeliranje je izvršeno u računalnom programu HEC-RAS (verzija 5.0.7.). Analizom simulacije postojećeg stanja maksimalnih godišnjih voda dobivene su mjerodavne razine vode duž regulirane dionice koje će biti iskorištene za određivanje dimenzija nasipa. Nakon izrade modela postojećeg stanja izvršena je analiza projektiranog stanja koje će nastupiti provedbom predviđenih regulacijskih mjera. Hidrauličkim modelom projektiranog stanja simulirana je maksimalna godišnja voda, srednja voda SV u svrhu određivanja bitnih parametara kod dokaza stabilnosti obloge obaloutvrde i najniža niska voda NNV kako bi se odredile kote dna predviđenih ustava. Uspoređeni su podaci početnog i reguliranog stanja dionice iz čega je vidljivo da je došlo do promjene hidroloških parametara zbog promjena u geometriji poprečnih profila. Nakon izrade modela postojećeg i projektiranog stanja ustanovljeno je da dolazi do prelijevanja mostova u oba slučaja.