U svrhu boljeg upravljanja hidrotehničkim sustavom potrebno je optimalizirati dobivene parametre hidrološke postaje Donji Miholjac C.S., primjenom neuralnih mreža. Neuralne mreže se mogu usporediti sa umjetnom inteligencijom. Umjetna inteligencija je termin koji se dodaje svakom neživom sustavu koji ima sposobnost snalaženja u novim situacijama. Za rad s neuralnim mrežama korišten je računalni program Weka. Programom je obrađena povezanost oborine i protoka na postaji Donji Miholjac. Ulazni podaci su bili izmjerene vrijednosti oborina od strane DHMZ – a, a izlazne vrijednosti su bili protoci hidrološke postaje Donji Miholjac, C.S. Računalni program Weka ostvaruje više različitih oblika algoritama korištenih za predviđanja, kao što su stabla odluke, pravila klasifikacije, neuronske mreže i slično. Nudi optimalno rješenje s pripadajućim modelom koji predstavlja izbor najpovoljnijeg upravljanja, a što ne znači da mora biti optimalno po svim kriterijima. Optimalizacijski model mora imati analitički definiranu funkciju cilja, u okviru sasvim jasno definiranih kriterija za vrednovanje svake upravljačke odluke. Rezultati koji se dobiju putem neuronskih mreža prikazuju koliko pojedini parametar utječe na uspješnost pojedine neuronske mreže. Predviđanje rezultata na dnevnoj bazi pruža znatno veće mogućnosti u svrhu zaštite od poplava. Upravo iz tog razloga je potrebno konstantno praćenje i mjerenje vodotoka, da se može pravilno intervenirati u slučaju takvih prirodnih katastrofa. Mogućnost predviđanja poplava se sve više povećava i olakšava s obzirom na to kako tehnologija i znanost sve više napreduje. Poplave su svuda u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj sve učestalije, intenzivnije i opasnije. Ne mogu se spriječiti, ali se poduzimanjem učinkovitih, preventivnih i operativnih mjera njihove štetne posljedice mogu značajno ublažiti.