Podzemne vode predstavljaju vrlo važan izvor vode, ali i osjetljiv sustav podložan različitim onečišćenjima. Među svim onečišćenjima koja mogu utjecati na kvalitetu podzemnih voda, posebno se ističu nitrati zbog svoje učestalosti i rasprostranjenosti. Osim toga, njihova prisutnost u podzemnim vodama izaziva značajan problem zbog negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje zato što mogu uzrokovati pojavu različitih bolesti uslijed konzumiranja vode s povećanom koncentracijom nitrata, a u okolišu izazivaju eutrofikaciju. Nitrati nastaju procesima razlaganja dušika i njegovih spojeva, a u podzemnu vodu dospijevaju najčešće poljoprivrednim aktivnostima. Na pronos nitrata utječu brojni čimbenici kao što su vrsta i sastav tla, oborine, poljoprivredne aktivnosti, pokrov tla i sl. Kako bi se analizirao problem pronosa nitrata, odabran je sliv rijeke Vuke zbog velikog udjela poljoprivredne proizvodnje, ali i zbog toga što je dio sliva proglašen ranjvim područjem na onečišćenje nitratima prema NN 130/2012. Kako na slivnom području dominiraju automorfna i hidromorfna tla, analiza pronosa nitrata ograničena je na uvjete tih vrsta tala. Pronos nitrata je definiran procesima advekcije, disperzije, sorpcije i biodegradacije, a rađen je u sklopu računalnog paketa MT3DMS u GMS programskom okruženju. Kako su za proračun advekcijsko-disperzijske jednadžbe potrebne brzine i definiran tok strujanja podzemnih voda, prvo se pomoću MODFLOW paketa za cijelo područje sliva rijeke Vuke definirao numerički 3D model strujanja podzemnih voda. Model je rađen za stacionarne uvjete unutar vegetacijskog razdoblja 2006. godine. Na takvom modelu je rađena kalibracija, a zatim i parametarska analiza koja je pokazala da najveći utjecaj na strujanje podzemnih voda ima infiltracija, koja iznosi 17% ukupnih oborina palih na slivno područje, a zatim i hidraulička vodljivost slojeva, kao i provodljivost dna vodotoka na području sliva. Najmanji utjecaj od analiziranih parametara imaju evapotranspiracija, provodljivost dna kanala i provodljivost dna akumulacije koji se nalaze na promatranom slivnom području. Takav se model prebacio iz stacionarnog u nestacionarne uvjete tako što su modelu pridodani vodostaji i protoci svih rijeka i kanala koji se nalaze na slivnom području, kao i vrijednosti infiltracije i evapotranspiracije za razdoblje od 2006. do 2015. godine. Rezultati dobiveni takvim modelom za lipanj 2014. godine korišteni su kao ulaz za model pronosa nitrata zato što su tada započeta terenska mjerenja uz kanal Pumpa Orlovnjak koji je smješten na istom slivu. Mjerenja su obuhvatila određivanje razina podzemne vode i koncentracije nitrata pomoću plitkih pedoloških piezometara smještenih uz obale kanala. Dobivene koncentracije nitrata iz piezometara koji su smješteni na lijevoj obali kanala, odmah uz poljoprivredne parcele, su korištene kao neto ulaz nitrata u model. Modelu su još pridodane i početne vrijednosti nitrata izmjerene na nekoliko lokacija na slivu 2014. godine. Nakon kalibracije rađena je parametarska analiza i takvog modela koja je pokazala da najveći utjecaj imaju upravo početne koncentracije nitrata. Manji utjecaj na rezultate imaju ulazne neto koncentracije nitrata, poroznost i vrijednost konstante brzine reakcije prvog reda koja refletkira proces biodegradacije, odnosno u uvjetima saturiranih vodonosnika denitrifikacije. Posljednji je model rađen kako bi se utvrdila vrijednost konstante brzine reakcije prvog reda koja reflektira utjecaj denitrifikacije za uvjete vegetacije u melioracijskim kanalima u automorfnim i hidromorfnim tlima, a nastao je teleskopskom doradom mreže cijelog sliva rijeke Vuke kako bi obuhvatilo samo područje kanala na kojem su se provodila dvogodišnja terenska mjerenja. Provođenjem kalibracijskog procesa definirana je vrijednost analizirane konstante u iznosu od 0,018. Kako bi se utvrdila povezanost i utjecaj oborina i podzemne vode na koncentraciju nitrata, detaljno su analizirani rezultati dobiveni terenskim mjerenjima. Vrijednosti koncentracije nitrata zabilježene na lijevoj obali kanala, uz koju su poljoprivrdne parcele, su u 78,1% slučajeva bile veće nego one zabilježene u piezometrima na desnoj obali uz koju je prilazni put. Za tih 78,1% slučajeva, piezometri na desnoj obali kanala su pokazivali smanjenje od čak 62,5% u odnosu na lijevu obalu. Važno je napomenuti da najveća zabilježena koncentracija nitrata iznosi 43,34 mg/l. Kako se pokazala značajna razlika u dobivenim koncentracijama, posebno su analizirani nizovi koncentracija nitrata s lijeve, a posebo oni s desne strane kanala. Rađena je korelacija između oborina, nizova koncentracija nitrata i razina podzemnih voda za obje strane kanala. Osim samih nizova, uspoređivane su i njihove distribucije preko funkcije kopule. Najveća je korelacija dobivena između maksimalnih razina podzemnih voda i odgovarajućih koncentracija nitrata za desnu obalu kanala, s koeficijentom korelacije 0,706. Koristeći Normalnu kopulu, određeno je da vjerojatnost pojavljivanja koncentracije nitrata od 50 mg/l i veće u uvjetima melioracijskih kanala iznosi 10,29%.