diplomski rad
SANACIJA ZASJEKA CESTE ARMIRANIM TLOM I ČAVLANOM KONSTRUKCIJOM

Ivana Katić (2016)
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Građevinski fakultet Osijek
Zavod za geotehniku, prometnice i geodeziju
Katedra za prometnice i geodeziju
Podaci o radu
NaslovSANACIJA ZASJEKA CESTE ARMIRANIM TLOM I ČAVLANOM KONSTRUKCIJOM
AutorIvana Katić
Voditelj/MentorMensur Mulabdić (mentor)
Sažetak rada
''Planarna, polimerna struktura koja se sastoji od vlačnih elemenata integralno spojenih u mrežu pravilnih otvora, koji mogu biti povezani istiskivanjem, vezivom ili ispreplitanjem, čiji su otvori veći od samih komponenti'' (prema HRN EN ISO 10318:2008, točka 1.2.1.2.1). Odlikuju ih visoka čvrstoća i velika krutost, a za izradu se najčešće koristi polietilen visoke gustoće (HDPE). Njen osnovni element je okno, kojeg formiraju uzdužne i poprečne trake koje se nazivaju rebra. Na tlo djeluje svojom krutošću okna u ravnini, što znači da je za efikasnost u uporabi najbitnija radijalna krutost i čvrstoća čvora. Utjecaj na geometriju te dimenzioniranje imaju uvjeti u tlu, položaj podzemne vode, promjenjiva opterećenja, dopuštene deformacije, svojstva namijenjenih materijala, visina i inklinacija armatura potpornih konstrukcija, zahtjevi vezani za fasadu, životni vijek kao i iskopi na postojećoj kosini. Duljina armature se najčešće uzima u iznosu 70% visine konstrukcije, a vertikalna udaljenost među mrežama iznosi od 30-60cm. Proračun se provodi za granično stanje nosivosti i uporabljivosti. Geomreže se ugrađuju između slojeva zbijenog nasipnog materijala. Čavlana tla su geotehničke konstrukcije kod kojih se postojeća ispuna tla ili prirodno tlo ojačavaju umetanjem nosivih elemenata koja se nazivaju sidra. Izrađeni su od metala ili polimernih materijala. Teoretska vlačna efikasnost sidara povećava se znatno s povećanjem inklinacije. Geometrijski parametri koji se trebaju razmotriti za sve načine projektiranja su: visina konstrukcije, kosina ispod i iznad projektirane konstrukcije, kut fasade čavlane konstrukcije, geometrija u odnosu na geološki model tla, prostor na dnu kosine za pristup, lokacija preopterećenja, ostale topografske značajke koje mogu utjecati na geometriju (važna vegetacija, susjedne strukture), visina pri dnu i vrhu kosine ili zida i pripadajuća potporna visina. Sidra se postavljaju u redove pod kutom između 5°-20°. Najčešće i najbolje rješenje je da se u svim redovima postavljaju pod istim kutom. Gradnja se sastoji od nekoliko faza, a one su iskop i bušenje rupa za sidra, ugradnja sidara i injektiranje, postavljanje drenažnih sustava te izvedba fasade.
Ključne riječiceste armirano tlo čavlana konstrukcija
Naslov na drugom jeziku (engleski)STABILISATION OF ROAD CUT BY USE OF REINFORCED SOIL AD SOIL NAILING TECHNICS
Povjerenstvo za obranuSanja Dimter (predsjednik povjerenstva)
Mensur Mulabdić (član povjerenstva)
Krunoslav Minažek (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Građevinski fakultet Osijek
Ustrojstvena jedinica niže razineZavod za geotehniku, prometnice i geodeziju
Katedra za prometnice i geodeziju
MjestoOsijek
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaTEHNIČKE ZNANOSTI
Građevinarstvo
Geotehnika
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjdiplomski
Naziv studijskog programaGrađevinarstvo; smjerovi: Hidrotehnika, Nosive konstrukcije, Organizacija tehnologija i menadžment građenja, Prometnice
SmjerPrometnice
Akademski / stručni nazivmagistar/magistra inženjer/inženjerka građevinarstva
Kratica akademskog / stručnog nazivamag.ing.aedif.
Vrsta radadiplomski rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2016-09-22
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:133:901865
PohranioVesna Zobundžija