Pages
-
-
Idejni projekt ceste "A-B"
-
Matija Zvonarić Na temelju dobivenih podataka i zadane konfiguracije terena izrađen je idejni projekt ceste od točke A (220 m.n.m.) do točke B (240 m.n.m). Cesta je namijenjena mješovitom prometu, županijskog je značaja i 4. je kategorije. Teren kojim cesta prolazi je brdovit, a materijal je zemljani. Projektna brzina iznosi vr = 50km/h. Trasa ceste se sastoji od dva horizontalna zavoja polumjera R1 = 85 m i R2 = 95 m i tri pravca. Na trasi ceste postavljeno je 36 stacionaža. Poprečni nagib kolnika...
-
-
Idejni projekt ceste "A-B"
-
Nikolina Vrpoljac Na temelju dobivenih podataka izrađen je idejni projekt ceste između zadanih točaka A ( 248 m.n.m.) i B (
270 m.n.m.). Cesta je županijskog značaja, 4. kategorije u brežuljkastom terenu. Projektna brzina iznosi vp =
50 km/h. Trasa se sastoji od dva horizontalna zavoja ( R1 = 150 m i R2 = 120 m). Na njoj je postavljeno 35
stacionaža. Niveleta je postavljena u kontinuiranom usponu pod nagibom od 2.74 %. Poprečni nagib kolnika
u pravcu iznosi q = 2.5 %, u prvom zavoju 4.3 %, a u...
-
-
Idejni projekt ceste "A-B"
-
Kristina Horvat Na temelju dobivenog predloška situacije terena izrađen je projekt ceste za mješoviti promet. Cesta je
lokalnog značaja, 4. kategorije i nalazi se na brdovitom terenu. Ukupna duljina joj iznosi 1212,28 m.
Cesta se sastoji od tri zavoja polumjera R1 = 120 m, R2 = 90 m, R3 = 120 m i četiri pravca. Niveleta ceste
je u usponu, konstantnog uzdužnog nagiba s = 1,65%. Kolnik se sastoji od dva prometna traka čije su
širine 2,75 m i rubnih trakova širine 0,20 m. Nagib nasipa je 1:1,5, a...
-
-
Idejni projekt ceste "A-B"
-
Matej Safundžić Zadatak je bio izraditi idejni projekt ceste između zadanih točaka A i B. Cesta je namijenjena mješovitom prometu, lokalnog je značaja i 5. kategorije. Teren kojim cesta prolazi je brdoviti, a materijal u kojem će se graditi je kamen. Trasa ceste proteže se u duljini od 629,12 metara i ima tri horizontalna zavoja od kojih je jedan serpentina. Uzdužni nagib ceste je konstantan i on iznosi 6,04%, a poprečni nagibi se kreću od minimalnih 2,5 do maksimalnih 6,75%, na cijeloj dionici...
-
-
Idejni projekt ceste "A-B"
-
Barbara Bilušić Na temelju zadanog predloška terena, podataka definiranih zadatkom i važećih tehničkih propisa za
projektiranje ceste potrebno je izraditi projekt ceste između točaka A i B s ukupnom duljinom od 1034,79m. U horizontalnom pogledu trasa se sastoji od četiri zavoja i pet pravaca. Zbog zahtjevnog horizontalnog rasporeda niveleta je projektirana na čitavoj dužini s konstantnim uzdužnim nagibom s=2,803%. Pomoću podataka zadanim zadatkom iz tehničkih propisa očitana je širina...
-
-
Idejni projekt ceste "A-B"
-
Mia Pitanti Na temlju dobivenih podataka i zadane konfiguracije terena izrađen je idejni projekt ceste između točaka A (205 m.n.m.) i B (244 m.n.m.). Cesta je namijenjena mješovitom prometu, lokalnog je značaja i pripada 5. kategoriji. Teren kojim cesta prolazi je brdovit, a materijal je zemljani. Projektna brzina je jednaka računskoj brzini i iznosi VP = VR = 40 km/h. Trasa je ukupne duljine 634,02 m. U horizontalnom pogledu trasa se sastoji od tri zavoja (R1 = 75 m, R2 = 55 m, i R3 = 50 m) i...
-
-
Idejni projekt ceste "A-B"
-
Bruno Sandak U ovom završnom radu izrađen je idejni projekt ceste na temelju zadanog projektnog zadatka. Na
temelju geodetske podloge koja je naknadno translatirana u HTRS96/TM sustavu vidljivo je da se buduća
cesta nalazi u okolici Čaglina u Požeško-slavonskoj županiji. Zadana je početna točka A (200 m.n.v.) i
krajnja točka B (243 m.n.v.). Prilikom projektiranja ceste vodilo se računa da se cesta maksimalno prilagodi
terenu a kada to nije moguće da se iskopani materijal upotrijebi...
-
-
Idejni projekt ceste "A-B"
-
Igor Krišto Projektiran je cesta je vrlo složen proces te bi ga trebala obavljati skupina ljudi koja ima iskustva u niskogradnji. Ponajviše se treba, između ostalih stvari, vodit računa o odvodnji. Ako poprečni nagibi nisu dobri onda bi nam se voda mogla zadržati na cesti ili ako drenaža nije dobro napravljena bi nam ispod kolnika pravila probleme sto bi „smetalo“ materijalu. Zasjek je jedno od najboljih rješenja u brdovitim terenima jer bi se uštedilo na materijalu tako da što se s jedne...
-
-
Idejni projekt ceste "A-B"
-
Matija Martić Na temelju zadanih podataka definranih zadatkom i važećih tehničkih propisa za projektiranje
cesta izrađen je projekt ceste između točaka A i B. Predviđena trasa je projektirana sa ukupnom duljinom
od 822.64 metra. U horizontalnom pogledu trasa se sastoji od pravaca i tri zavoja. Niveleta je na čitavoj
trasi projektirana s konstantnim uzdužnim nagibom s= 3.829%. Pomoću podataka zadanih na temelju
zadatka iz tehničkih propisa za projektiranje cesta očitana je širina...
-
-
Idejni projekt ceste "A-B"
-
Tomislav Tomšić Na temelju zadanih podataka definranih zadatkom i važećih tehničkih propisa za projektiranje cesta
izrađen je projekt ceste izmđeu točaka A(200 m.n.m.) i B(243 m.n.m.). Predviđena trasa je projektirana sa
ukupnom duljinom od 747.35 metra. U horizontalnom pogledu trasa se sastoji od pet pravaca i četiri zavoja.
Niveleta je na čitavoj trasi projektirana s konstantnim uzdužnim nagibom s= 5.336%. Temeljem računske
brzine i kategorije terena definirana je širina prometnog...
-
-
Idejni projekt ceste "A-B"
-
Nikolina Klarić Na temelju dobivene podloge i podataka definiranih zadatkom te važećih tehničkih propisa za projektiranje cesta izrađen je idejni projekt ceste između točaka A ( 228 m.n.m.) i B (197 m.n.m.). Cesta je namijenjena mješovitom prometu, lokalnog je značaja i 5. kategorije. Teren kojim cesta prolazi je brdovit, a materijal kamenit. Projektna brzina jednaka je računskoj i iznosi Vr=Vp= 40km/h. Ukupna duljina ceste iznosi 868,43km. Na trasi ceste postavljene su 32. stacionaže. U...
-
-
Idejni projekt ceste "A-B"
-
Ivan Kanski U ovome zadatku izrađen je idejni projekt ceste od točke A do točke B. Za izradu projekta potrebni su karte i planovi predjela terena kojim će buduća trase ceste prolaziti, a koji sadrže visinke podatke terena. Konfiguracija terena je prikazana slojnicama (izohipsama), tj. linijama koje spajaju točke jednake nadmorske visine. Visinska razlika između slojnica je 1m. Trasu se nastoji voditi terenom na kojem će se iskopani materijal iz usjeka moći upotrijebiti za izradu nasipa....
Pages
